„Kohortna studija rođenih na istočnojadranskim otocima“ (CRIBS)

SAŽETAK PROJEKTA

Metabolički sindrom (MetS) je vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti, s velikim utjecajem na zdravlje stanovništva i visokim troškovima liječenja. Njegova prevalencija je više od 30% u općoj populaciji Hrvatske, uz posebno visoku stopu na hrvatskim otocima, do 58%. Specifična obilježja istočnojadranskih otoka (genetički izolati s visokom razinom srođivanja, s miješanjem tradicionalnog i tranzicijskog životnog stila te stalnim depopulacijskim procesima) predstavljaju temelj za razvoj obrazaca čimbenika rizika koji utječu na pojavu MetS-a. Ovaj projekt je pilot-studija čiji su ciljevi: procijeniti prevalenciju poznatih čimbenika rizika (bioloških, ekoloških i ponašajnih) za razvoj MetS-a u ciljnim hrvatskim populacijama istočnojadranskih otoka i susjednog kopnenog područja te koristiti dobivene rezultate kao temelj za razvoj strategije intervencije. Populacijske kohortne studije trudnica i rođene djece su posebno pogodne za proučavanje ranih odrednica zdravlja i bolesti, koje se javljaju još u fetalnom razdoblju i djetinjstvu. Longitudinalni istraživački pristup će se primijeniti na reprezentativnom uzorku oko 700 ispitanika u svakoj od dviju skupina: trudnica i njihove djeca u ciljnim populacijama otoka srednje i južne Dalmacije (Hvar, Brač i Korčula) i kopnenog područja Splitsko-dalmatinske županije. Ishod projekta bit će otkrivanje skupova bitnih čimbenika rizika za razvoj MetS-a u istraživanim hrvatskim populacijama. Dugoročni ishod je postupno razvijanje osnove za djelotvornu strategiju intervencije usmjerene na bitne čimbenike rizika nastanka MetS-a. Važnost nalaza ove pilot-studije jest stvaranje temelja budućeg usmjerenijeg, populacijski prilagođenog modela rane intervencije, uključivanjem velikog broja bitnih čimbenika rizika za razvoj MetS-a, što će predstavljati značajan doprinos javnom zdravlju. Saznanja i iskustva stečena na temelju provedenih istraživanja doprinijet će stvaranju učinkovitijih programa promocije zdravlja, utemeljenih na teoriji planiranog ponašanja, uzimajući u obzir utvrđene lokalne sociokulturne i okolišne specifičnosti.

FINANCIRANJE

Projekt „Kohortna studija rođenih na istočnojadranskim otocima (CRIBS)” financira Hrvatska zaklada za znanost (UIP-2014-09-6598) u trajanju od tri godine, a provodi ga i sufinancira Institut za antropologiju (Zagreb) u suradnji s Kliničkim bolničkim centrom Split (Split). Samo istraživanje provodit će se u Kliničkom bolničkom centru Split (Split) te ginekološkim i pedijatrijskim ordinacijama u Splitu i na otocima Hvaru, Braču i Korčuli.

Ovo istraživanje je odobrilo Etičko povjerenstvo Instituta za antropologiju nakon temeljite analize dostavljenoga prijedloga istraživanja i popratne dokumentacije. Istraživanje se provodi u skladu sa smjernicama čiji je cilj osigurati pravilno provođenje istraživanja te sigurnost osoba koje u njemu sudjeluju, uključujući „Osnove dobre kliničke prakse” i „Helsinšku deklaraciju”. 

CILJ I SVRHA ISTRAŽIVANJA

U ovome longitudinalnom istraživanju riječ je o proučavanju genetičkih i okolišnih odrednica kompleksnih bolesti, poput metaboličkog sindroma, na reprezentativnom uzorku od oko 700 ispitanica i njihove djece u populacijama otoka Hvara, Brača i Korčule te grada Splita. Kompleksne bolesti (metabolički sindrom, dijabetes tipa 2, pretilost) danas su vodeći su uzrok obolijevanja i smrtnosti, s velikim utjecajem na zdravlje stanovništva i visokim troškovima liječenja. Prevalencija metaboličkog sindroma je više od 30% u općoj populaciji Hrvatske, uz posebno visoku stopu na hrvatskim otocima, do 58%. Populacijske kohortne studije trudnica i rođene djece su posebno pogodne za proučavanje ranih odrednica zdravlja i bolesti, koje se javljaju još u fetalnom razdoblju i djetinjstvu. Recentna istraživanja utvrdila su povezanost majčinoga zdravstvenog statusa, prehrane i stila života sa zdravljem djeteta te su potvrdila da uvjeti rasta i razvoja ploda za vrijeme trudnoće imaju značajan utjecaj na djetetov kasniji rast i razvoj. Važnost rezultata ove pilot-studije jesu stvaranje temelja budućega usmjerenijeg, populacijski prilagođenog modela rane intervencije, što će predstavljati značajan doprinos javnom zdravstvu u Hrvatskoj. Saznanja i iskustva stečena na temelju provedenoga istraživanja doprinijet će stvaranju učinkovitijih programa promocije zdravlja.

PREDNOSTI I KORISTI ZA TRUDNICE

Trudnice će biti sustavno praćene kroz cijelu trudnoću, kao i njihovo dijete do druge godine života. Također će im besplatno biti napravljene dodatne pretrage koje neće zahtjevati dodatne odlaske ginekologu. Ukoliko će neki od nalaza odstupati od normalnih vrijednosti, svaka će trudnica biti obaviještena i upućena na daljnje pretrage. Također će sve trudnice biti upoznate sa značenjem rezultata istraživanja te mogućnostima njihove praktične primjene. Naglašavamo kako u ovom projektu nema rizika za trudnice i njihove bebe.

ZA ŠTO ĆE SE KORISTITI PODACI DOBIVENI U OVOM ZNANSTVENOME ISTRAŽIVANJU?

Podaci dobiveni u sklopu ovoga znanstvenog istraživanja bit će korisni u kliničkoj praksi, ali i u daljnjem razvoju i unaprjeđenju znanosti. Stoga se očekuje da se ti podaci objave u odgovarajućim znanstvenim časopisima i publikacijama. Pri tome će identitet ispitanica i njihove djece ostati u potpunosti anoniman i zaštićen.

KOGA MOŽETE KONTAKTIRATI ZA DODATNE OBAVIJESTI I UPITE?

Ukoliko ste zainteresirani za dodatne informacije, ili imate neka pitanja, slobodno se obratite voditelju projekta (doc. dr. sc Saša Missoni; ured@inantro.hr; 01/5535-100) ili njegovim suradnicima.

KORISNE INFORMACIJE